POPIS OBITELJI PODBABLJA U ZEMLJIŠNIKU IZ 1725. GODINE

(čuva se u Državnom arhivu u Zadru, Katastri Dalmacije u 17. i 18. stoljeću, h 38)

katoličke obitelji:
Karlo Bakota (5 članova, 8 kanapa),
Šimun Bakota (6, 7 ),
Melkior i Luka Brljević (?, 9),
Mijo Buljan (8, 16),
Josip Ćapin (7, 14),
Štipan Gabelica (4, 8),
Ivan Glavaš (10, 17),
Mijo Gudelj (12, 24),
Marko Knezović (2, 3),
Ivan Kovačević (15, 25),
Andrija Krištić (3, 5),
Ivan Lončarević (11, 18),
Marin Lončarević (5, 8),
Mate Lučić rečeni Dodigović (8, 14),
Jure i Marko Milasović (15, 25),
Marko Mišević (7, 14),
Ivan Pavičić (4, 7),
TomaPerkušić (8, 14),
Andrija Perić (7, 14)
Jure Perić (7, 12),
Luka Perić (8, 13),
Ivan Picokarić (4, 7),
Martin Pribisalić (5, 10),
Mate Radić s Poda (4, 8),
Bože i Marko Tolić (11, 19),
Mihajlo Tvrtković (8, 14),
Petar Vuičić rečeni Baban (6, 14)
Križan Vrljić (10, 17),
Marko Vuljavić (5, 8),
Blaž Vuksan (10, 17),
Blažić Vuksan (6, 11),
Ilija Vuksan (4, 7),
Nikola Zakarijić (4, 7)
Kata Znaor (3, 5)
Pavao Znaor (5, 8),
Nikola Znaorović (4,7)
nasljednici kolonela Zorzija iz Makarske (?, 6),
crkva Svetog Luke u Podbablju (?, 3),
župnik Podablja iz franjevačkog samostana Imotski (?, 3).

Ovom popisu treba dodati da su zemlje na području Podbablja dobile i dvije obitelji iz susjednog Vrdola, kojih su domaćini bili: Jure Gudelj i Mijo Sućur.
U Podbablju je 1725. godine prebivalište imalo 36 katoličkih obitelji s 215 duša, a one su od venecijanskih vlasti dobile ukupno 446 kanapa zemlje.

U Podbablju je tada bilo 29 prezimena (Lučić Dodigović smo računali kao dva prezimena), a od tadašnjih prezimena danas ih 9 više ne postoji u Podbablju: Bakota, Brljević, Kovačević, Pavičić, Pribisalić, Radić, Tvrtković, Vuičić rečeni Baban i Zakarijić. Uglavnom riječ je o obiteljima iz susjednih sela koje su dobile zemljište na podbabljskom području: Bakote, Pavičići, Pribisalići, Radići (Krstatice); Brljevića danas nema u Imotskoj krajini, odselili su na vrgorsko-metkovsko područje, a spomen o njima je sačuvan u toponimu Brljevina u Dolića Draži; Kovačevići (Rašćane); Vuičići Babani danas Babani (Župa Biokovska); ne znamo što se zbilo s Tvrtkovićima, vjerojatno su nekamo odselili (možda u Kreševo).
Četiri prezimena s vremenom su dobila kraći oblik (Lončar, Dodig, Milas, Znaor), a prezime Vuljavić danas glasi Vujević.

pravoslavne obitelji:
Mitar Aćimović (7 članova, 12 kanapa),
Dragutin Delijić (7, 12),
Luka Dragutinović rečeni Curčijić (10, 17),
Vasko Dragutinović (5, 8),
Marko Gazilović (5, 9),
Nikola Jovanov rečeni Mioljević (4, 7),
Mirko i Stojan Korlačanin (13, 22),
Savo Kraljević (4, 6),
Šimun Kraljević (7, 12),
Boško Milutinov (6, 12),
Miroslav Ninković (7,12)
Aleksa Rasov (3, 5),
Mitar Rasović (7, 12),
Lazo Stojanov Zlatar (5, 8),
Mijo Stojanović, Zlatarov brat (5, 8),
Miloš Vuinov rečeni Trnovica (5, 10).

1725. godine u Podbablju je 16 pravoslavnih obitelji sa 100 članova, a dobili su 162 kanapa zemlje. Njima treba dodati još dvije obitelji: Petra Pijano vica s Kamenmosta (5, 10) i Jovana Kraljevića iz Durmelikovače (15, 25).

STANJE DUŠA ŽUPE PODBABLJE IZ 1739. GODINE
(čuva se u Arhivu Makarske biskupije)

Ivan Ajduk (4 duše u obitelji),
Marko Ajduk (7),
Anđelija Blažević (4),
Mate Buljan (8),
Jozo Ćapin (13),
Mate Dodig (11),
Ante Gabelica (7),
Ivan Glavaš (18),
Jakov Gudelj (5),
Mate Gudelj (6),
Petar Gudelj (5),
Ivan Jonjić (7),
Jure Jonjić (14),
Kata Karinova (3),
Mate Karinović (6)
Andrija Krištić (10),
Mate Kvasina (3),
Mate Lončar (7),
Ante Lučić (7),
Jerko Matijašević (6),
Ante Milas (4),
Mijo Milas (8),
Marko Mišević (6),
Andrija Patrlj (8),
Ilija Perić (5),
Ilija Perkušić (4),
Nikola Perkušić (6),
Toma Perkušić (8),
udovica Popuša (Popić) (6)
Martin Pribisavljević (12),
Božo Tolić (7),
Luka Tolić (5),
Marko Vujavić (4),
Marko Vujavić drugi (9),
Petar Vuković (10),
Blaž Vuksan (9),
udovica Vuksanova (6),
Nikola Znaorić (4),
Pavao Znaorić (10),
Križan Žužul (11).

Godine 1729. u Podbablju je živjelo 40 katoličkih obitelji s 293 duše. Tada je bilo 28 prezimena, a tri nisu doprla do našeg vremena: Kvasine, Matijaševići i Pribisavljevići.

KADA DOSELJAVAJU PRECI OSTALIH DANAŠNJIH PODBABLJANA?

Banahi: doselili iz Banovaca pokraj Slavonskog Broda preko Zenice i Splita 2002. godine.
Bašići: stigli iz Krivodola u novije vrijeme.
Biošići; 1725. godine zabilježeni kao Radići (Mate s Poda), od kojih će nastati Biošići, koji će se u Podbablju pojaviti početkom 19. stoljeća.
Blažići: od Vuksana najprije nastali Blaževići koji će se kasnije prozvati Blažići. Dogodilo se to na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće.
Bubale: doselili iz Prološca osamdesetih godina 20. stoljeća.
Buljubašići: doselili iz Zagvozda.
Bušići: došli u novije vrijeme iz Gorice pokraj Gruda (Hercegovina).
Ercezi: stigli su iz Rašćana.
Grbavci: doselili u prvoj polovici 19. stoljeća iz Dobrog sela pokrajn Čitluka (Hercegovina).
Gući su nastali od Radića, a iz Krstatica su doselili početkom 20. stoljeća.
Hajdarevići: doselili su iz Višegrada (istočna Bosna) u vrijeme Domovinskog rata.
Ivanke: došli su iz Prološca 2005. godine.
Jerkovići: stigli su iz Podosoja u novije vrijeme.
Kasale: nastali su od hercegovačkih Alilovića i doselili u drugoj polovici 18. stoljeća.
Knezovići: doselili su iz Hercegovine, i to u najnovije vrijeme.
Kujundžići: došli su vjerojatno s livanjskog područja u 17. stoljeću
Kujundžići Miševići: stigli su iz Poljica.
Livajići: doselili su iz Poljica početkom 20. stoljeća
Margete: stigli su iz Poljica.
Maršići: došli su iz Gornjeg Prološca 2000. godine.
Matkovići: doselili su početkom 19. stoljeća iz Medova Doca.
Mikulići: stigli su iz Prološca sredinom 20. stoljeća.
Parlovi: došli su u drugoj polovici 19. stoljeća iz Ričica.
Puljizi: doselili su iz Runovića u drugoj polovici 20. stoljeća.
Rake: došli su iz Zagvozda u novije vrijeme.
Šućuri: 1725. godine Mijo Šućur iz Vrdola dobio je zemlje u Podabablju, kasnije su posve preselili u Podbablje.

Šušnjari: doselili su početkom 19. stoljeća sa širokobriškog područja u Hercegovini.
Štrljići: stigli su u novije vrijeme iz Dolića Drage.
Tonkovići: nastali su od starosjedilaca Capina, a prezimenom Tonković služe se od početka 20. stoljeća.
Trutini: kao Kežići, od kojih su Trutini i nastali, doselili su iz Pasičine pokraj Ploča u prvoj polovici 19. stoljeća.
Vrljići: zapisani su 1725. godine, ali ih nema 1739. godine. Dakle, nisu još bili posve preselili iz Gorice pokraj Gruda u Podbablje.
Vukasovići: doselili su u prvoj polovici 20. stoljeća iz Kučića poviše Omiša.

POPIS KATOLIČKIH OBITELJI U ZEMLJIŠNIKU IZ 1725. GODINE ZA NASELJE NEBRIŽEVAC

katoličke obitelji:

Jure Ajduk(8, 14),
Nikola Čavlina (8,14),
Janko Matijašević (8, 13),
Jure Matković (9, 13),
Manda Mišević iz Sumeta (4, 7),
Boško i Ivan Smolić (4, 7),
Petar Vuković pokojnog Ilije (7, 13),
Križan Žužulović (10, 18),
Šare Žužulović (?, 29). Nakon Šarine smrti zemlju je prisvojio serdar Imotske krajine Štipan Crnica.

1725. godine u Nebriževcu je 9 katoličkih obitelj sa 61 članom, koje su dobile 128 kanapa zemlje. Tada su se katolici tog naselja služili s 8 prezimena, od kojih je do danas sačuvano šest.
Dva prezimena: Čavlina (doseljenici iz Letke pokraj Duvna, a kasnije su odselili u Koraće pokraj Dervente); Matijašević (iz Župe Biokovske, gdje su također nestali; ne treba ih miješati s Matijaševićima rečenim Barzota, koji su pravoslavne vjeroispovijesti).
Dva su prezimena s vremenom dobila nove oblike: Žužulović-Žužul, Smolić-Smoljko.